|
|
|
|
O CINCARIMA
reprint drugog izdanja iz 1937. godine
|
|
Sadržaj
|
|
|
|
"U predgovoru prvome izdanju knjige O Cincarima, Dušan J. Popović je precizno odredio koje vremensko razdoblje i koji prostor Balkana njegova studija obuhvata. Pisao je: "pri obrađivanju pitanja Cincara mi smo pobliže obuhvatili vreme od blizu tri stoleća, i prostor od Niša na sever, prema Budimu i Pešti, na zapad prema Reci i Trstu. Najvećim delom obišli smo sve gradove i velika naselja na ovom prostoru, pregledali lokalne arhive, natpise na grobovima i razgovarali sa pojedincima iz porodica koje su nas interesovale. Naselja u kojima danas nema mnogo našeg stanovništva a za koja je manje ili više izdan materijal, obradili smo kabinetski (kao Komoran, Sent Andreja, Budim, Pešta, Rijeka, Trst i dr.)"."
|
iz pogovora dr Nenada Ljubinkovića
|
|
"Odgovor na pitanje šta treba razumeti pod rečju Cincarin, nije tako jednostavan. Cincarin je po poreklu Ilir ili Tračan, sasvim retko Sloven, po jeziku Roman, po veri pravoslavan, a po kulturi bar po varošima, Grk, po zanimanju stočar, trgovac ili zanatlija; sve ostalo kao njegovo ime, prezime, nacionalno osećanje, državljanski položaj, sasvim je neodređeno. Sve može da promeni. Glavna karakteristika Cincarina je neodređenost...
U izvorima je kao zemlja iz koje Cincari dolaze, najčešće zabeležena Makedonija, ređe "Grecija". Dosta često zabeležena je i Albanija kao zemlja iz koje dolaze ovi ljudi. Pobližih beležaka o poreklu Cincara iz vremena pre XVIII veka nema mnogo, ali sudeći i po tom, dosta oskudnom materijalu, po jednoj belešci iz 1690., izgleda da smo i u ranijim vremenima imali posla sa "Makedoncima" tj. Cincarima.
Cincari kao što smo već ranije spomenuli nisu imali svoju prošlost, ni ratnu ni političku ni kulturnu. Ako se uopšte može govoriti o nekoj prošlosti Cincara, to je ova najuže vezana sa Moskopoljem, nekad velikim, naprednim, bogatim i čuvenim trgovačkim gradom..."
|
dr Dušan J. Popović
|
|
|
|