|
||||||||||
|
|
|||||||||
|
|
||||||||||
|
"Tehnološki razvoj je jedan važan i zanimljiv proces. Njegov značaj najbolje možemo shvatiti ako sebi postavimo pitanje: kako bi izgledao savremeni svijet da čovjek nije pronašao način da brzo potpali vatru, ili, električnu struju, da nam gradovi i stanovi nisu osvijetljeni, da nemamo lijekova, ili kućnih električnih aparata, da ne znamo da dobijamo metale, da ljudi nisu izumjeli motor sa unutrašnjim sagorjevanjem, telefon, radio, televiziju, kompjuter…!? Ili, šta bi izvozili Japan, Švajcarska, Južna Koreja i mnoge druge zemlje i kakav bi bio njihov status u svjetskoj privredi i, uopšte u međunarodnoj zajednici, da ne raspolažu superiornim tehnologijama? Ili, kako bi izgledao odnos vojnih snaga u savremenom svijetu kada ne bi bilo nuklearnog oružja? S druge strane gledano međutim, tehnološki razvoj, u nekim slučajevima, slično bogu Janusu, ima dva lica, tj. može se koristiti na dobrobit ljudi, ali i škoditi ljudima ili se zloupotrebljavati! Mnoge hemijske supstance ili hemijski procesi, u malim količinama su lijekovi, a u većim su otrovi! Ili, tehnološka otkrića mogu, istovremeno, na jedan način biti korisna, a na drugi štetna. Tako na primjer, neka velika tehnološka dostignuća istovremeno su i veliki tehnološki promašaji kao sto su na primjer: barut, dinamit, nuklearna reakcija, automobil sa benzinskim motorom, mnogi pesticidi, mnogi deterdženti itd. Čovjek je davno postao svjestan značaja, kako tehnoloških tako i mnogih drugih znanja. Da Julije Cezar nije (48. godine p.n.e.) spalio glavnu zgradu Aleksandrijske biblioteke (koja je bila u sastavu Kleopatrinog dvora), puno bismo znali o tome šta su stari Egipćani (a i neki drugi narodi) mislili o dragocjenosti znanja. Znamo međutim, da je još u VII vijeku p.n.e. kineski filozof Kuang Cu govorio: „Daj čovjeku ribu i biće sit jedan dan, nauči ga pecati i biće sit čitavog života!” U Bibliji se može naći rečenica „Koliko je bolje steći znanje nego zlato!” Muhamedu se pripisuju izreke (hadisi): „Jedan sahat razmišljanja vrijedniji je nego 700 godina molitve”, „Mastilo naučnika svetije je od krvi mučenika”, „Jedan učen čovjek šejtanu (đavolu) više naškodi nego 1.000 obožavalaca Alaha”, „Traži znanja, pa makar i u Kini!” Mi pak, iz vlastitog iskustva znamo da znanje nije baš sve, ali da je, poput novca i vlasti, u gotovo svemu! Znamo i one dvije suprotne izreke: „Bolji je gram pameti nego tovar vlasti !” ali i onu: „Bolji je gram vlasti nego tovar pameti!” Gotovo svim obrazovanim ljudima je danas jasno da je sposobnost proizvodnje, asimilacije, difuzije i efektivne upotrebe naučnih i tehnoloških znanja (tj. da su naučni i tehnološki razvoj) od ključnog značaja za mnoge druge razvoje, posebno, za ekonomski, vojni, zdravstveni i ekološki. Tehnologija je i bogatstvo i moć. Ona je oruđe i oružje! Tehnološki razvoj je zanimljiv proces, a zanimljivim ga čine odgovori na pitanja: kako dolazi do tehnoloških otkrića, zašto u nekim zemljama ima toliko pronalazača i inovatora, a u drugima tako malo, zašto i kako neke zemlje tako brzo tehnološki napreduju, a druge tako sporo i kako se stižu i prestižu oni koji su otišli najdalje? Ovo štivo ima za glavni cilj da pokuša da da bar neke odgovore na ova pitanja." |
||||||||||
|
Džemal Hatibović |
||||||||||
 |
|
|
 |
  |
|
.jpg)
|
| Ubijeni pesnik |
.jpg)
|
| Umetnost vođenja ljubavi |
.jpg)
|
| Šarm srednje klase |
Copyright © IGP Prometej Beograd 2006-2022