|
|
|
|
LJUDSKA PRAVA I POLICIJA U JUGOSLAVIJI
|
|
Sadržaj
|
|
|
|
"Krajem 1996. i početkom 1997. godine, Srbiju i Jugoslaviju potresale su demonstracije u kojima je samo u Beogradu svakodnevno učestvovalo od 40000 do 250000 lica. Tokom dva i po mjeseca, veliki dio građana Srbije izražavao je nezadovoljstvo povodom pokušaja snaga na vlasti da se nelegalnim radnjama i kršenjem ljudskih prava promijene rezultati lokalnih izbora od 17. novembra 1996.
U događanjima u kojima su neizbježno morali učestvovati pripadnici policije pokazali su visok stepen profesionalizma, ali su tom prilikom od strane organa unutrašnjih poslova Srbije izvršene i neke očigledne i masovne povrede osnovnih ljudskih prava.
Problem odnosa ovih organa prema ljudskim pravima javlja se u manjem ili većem intenzitetu i obimu već duže vreme. Izvan Kosova, on se zaoštravao naročito u kontekstu angažovanja policije protiv političkih protesta i održavanja javnog reda i mira u takvim uslovima.
Ta pitanja izazivaju veliku pažnju jugoslovenske javnosti, ili bar jednog njenog značajnog dijela. Istovremeno, u posljednjih sedam osam godina ona predstavljaju ozbiljnu i permanentnu preokupaciju međunarodne zajednice u njenim različitim komponentama (vlade, međudržavne i nevladine organizacije, sredstva informisanja, itd).
Ovaj rad je pokušaj da se na jednom mjestu prezentiraju i analiziraju relevantne odredbe ustava, zakona i propisa kojima se utvrđuju ljudska prava i reguliše postupanje policije s tim u vezi. Radi sagledavanja strukture i obima kršenja ljudskih prava, biće izloženi i neki podaci koje su o tome prikupili i objavili zvanični jugoslovenski organi (savezni i republički), zatim organi i službe OUN, kao i nevladine organizacije, jugoslovenske i međunarodne. Zbog svoje specifičnosti koja se ogleda i u znatnom preplitanju nadležnosti službi državne i javne bezbjednosti, problem na Kosovu analiziran je posebno. Sva ova pitanja obrađena su u drugom dijelu rada.
Prethodno, u prvom dijelu, date su opšte napomene o ulozi policije u društvu i o činiocima, objektivnim i subjektivnim, koji utiču na kršenje ljudskih prava od strane policije. Zatim je ukazano na međunarodne instrumente koji postoje u ovoj oblasti. Zbog geografskog položaja Jugoslavije i činjenice da u njoj, kao i u Evropi, postoje težnje i interesi da se ova zemlja približava kretanjima u Evropi i uključuje u njih, biće analizirane ne samo univerzalne konvencije i drugi instrumenti, nego i one koje su zaključene u okviru Unije Evrope. Pošto je pitanje nadzora i kontrole policije od suštinskog značaja za poštovanje ili za kršenje ljudskih prava od strane njenih pripadnika, prezentirana su rješenja i praksa nekih država u tom domenu..."
|
|
|
|